„Money never sleeps“ poznata je izjava Gordana Gekka kojeg u kultnom filmu Wall Street glumi Michael Douglas. Iako je film snimljen prije više od 30 godina (1987), ta izjava nikad nije bila točnija. Živimo u svijetu povezanom u gotovo svim segmentima, a posebno u gospodarskom. Ulaganja u vrijednosne papire van države u kojoj pojedinac živi postala su uobičajen dio investicijskih aktivnosti. Kako bi saznali koji motivi potiču naše ulagatelje na ulaganje van granica Republike Hrvatske, proveli smo kratku anketu među našim najaktivnijim klijentima koji trguju na stranim burzama, a rezultate te ankete možete pročitati u nastavku.

Slažete li se s rezultatima? Zanima nas i Vaše mišljenje i komentar.

Prilikom predstavljanja razloga zašto naši klijenti ulažu na stranim tržištima krenuti ćemo od onih najširih pa ćemo se kretati prema onim specifičnijim.

Za početak, Zagrebačka i Ljubljanska burza zajedno imaju 135 listanih poduzeća (106[1] u Zagrebu  i 29[2] u Ljubljani ), a pri tom velika većina ne zadovoljava osnovne preduvjete potrebne za ulaganje. Pod preduvjetima za ulaganje smatramo dostatnu razinu likvidnosti, free floata (dionice distribuirane javnosti koje nisu u vlasništvu velikih investitora) i transparentnost pri izvještavanju. S druge strane samo Njujorška burza ima otprilike 6,399 dionica[3] i 2,356 ETF-ova[4] izlistanih čime investitorima pruža mnogo širi izbor za ulaganje i diverzifikaciju. Veći broj listanih društava ima veliko značenje za investitore zainteresirane ili specijalizirane za ulaganje u neki specifični sektor. Razlog tomu je to što na manjim burzama obično postoji svega jedno ili dva društava iz pojedinog sektora, dok velike burze mogu imati velik broj društava iz istog sektora.

Osim širine izbora, za razliku od domaćih tržišta, razvijenija tržišta poput američkog nude mogućnost ulaganja u ETF-ove, što investitorima omogućuje praćenje određenog tržišta uz niske troškove te bez potrebe da prethodnog provođenja opsežnih analiza. Za više informacija o tome što su ETF-ovi te kako u njih ulagati pročitajte naš nedavni blog na tu temu ovdje. ETF-ovi također omogućavaju ulaganje u više od jedne vrste imovine. Tako primjerice investitori, osim dionica, imaju mogućnost ulagati u robe poput nafte ili zlata. Navedene opcije ne bi im bile na raspolaganju na domaćem tržištu. Koliko je ta mogućnost investitorima zaista važna možete vidjeti i u nedavnom pregledu trgovanja naših klijenata ovdje.

Također važno je spomenuti kako investitori u inozemstvu imaju mogućnost ulaganja u tzv. short ETF-ove, odnosno ETF-ove čija vrijednost raste dok vrijednost imovine koju prate pada. Pri tom treba naglasiti kako short opcija u bilo kojem obliku ne postoji na domaćem tržištu.

Povijesni rezultati također su jedan od razloga zašto klijenti ulažu na strana tržišta. Unatoč tome što je svaka kriza, koja sa sobom nosi pad vrijednosti dionica, drugačija te ima svoje specifičnosti, povijesni rezultati su pokazali kako se strana tržišta brže oporavljaju od šokova za razliku od domaćeg tržišta. To je vidljivo i na grafu ispod.

Povijesno kretanje izabranih indeksa

Na grafu je prikazano kretanje domaćih i stranih indeksa s bazom uzetom u 2007. godini, dakle prije izbijanje posljednje velike financijske krize. Kao što se može vidjeti, dok se hrvatsko i slovensko tržište zapravo nikad nisu vratili na pretkrizne razine, američko i njemačko tržište su se uspješno opravili u razdoblju od 3 do 4 godine te se naposljetku i premašili svoje vrijednosti iz 2007. godine. Ipak uzmite u obzir kako povijesna kretanja nisu pouzdan pokazatelj budućih kretanja. Nadalje kretanja prikazana na ovom grafu mogu, za domaće investitore, biti umanjena ili uvećana ovisno o kretanju tečaja HRK i valute kojom se trguje na inozemnom tržištu. Konačno, trošak ulaganja na inozemnim tržištima može umanjiti prikazani prinos.

Razlog sporog oporavka leži i u tome što su manja tržišta poput hrvatskog i slovenskog izložena stranim, ali i domaćim šokovima. Tako su primjerice  domaća tržišta prvi puta poljuljana 2008. godine kada se financijska kriza iz SAD-a prelila u Europu. Nakon toga tržište je ponovno bilo uzdrmano 2017. godine kada je izbila kriza povezana s Agrokorom. Stoga,  dok su strana tržišta bilježila snažan rast potaknut pozitivnim makroekonomskim kretanjima, domaće tržište ponovno se našlo u teškoj situaciji gdje su kompanije u kratkom roku izgubile veliki dio svoje tržišne kapitalizacije. Nadalje, razlika u veličini gospodarstva te izuzetno ekspanzivne politike stranih centralnih banka također su pridonijele bržem oporavku stranih tržišta kapitala u odnosu na domaća tržišta.

Slična kretanja vidljiva su na tržištu i trenutno. U tablici ispod prikazane su promjene domaćih i nekih od najvećih svjetskih indeksa. Pri tom smo usporedili koliko su navedeni indeksi najviše pali u 2020 godini te na koji razini se trenutno trguju. Kao što je vidljivo iz priloženog, unatoč tome što su svi indeksi zabilježili gotovo jednak pad, američki indeks S&P 500 je znatno brže oporavio od domaćih tržišta.

Promjene izabranih indeksa

Izvor: Bloomberg, InterCapital analize

Naposljetku, ulaganja na stranim tržištima izravno su povezana i s primamljivošću određenih poduzeća koja su listana na stranim tržištima. Prema tome ako se najvrjednija poduzeća na svijetu nalaze izvan domaćih granica ne treba čuditi što investitori svoja ulaganja usmjeravaju tamo gdje misle ostvariti veći povrat uz što manji rizik povezan s tim ulaganjem. Najbolji primjer za to su dionice FAANG-a. FAANG je akronim koji se koriti kako bi se opisale vodeće kompanije iz tehnološko sektora. Originalni akronim bio je FANG, a predstavljao je dionice Facebooka, Amazona, Netflixa i Alphabeta (bivšeg Googlea). U 2017. investitoru počinju uključivati i Apple u tu grupu čime se stvara trenutni akronim FAANG. U proteklom desetljeću dionice FAANG-a bilježile su rast veći od rasta S&P 500 indeksa i tehnološki fokusiranog NASDAQ indeksa. Razlog popularnosti ovih dionica može se najlakše prikazati činjenicom da je dionica s najnižim prinosom iz ove grupe, Apple, uspjela generirati dvostruko veći rast od S&P 500 indeksa razdoblju od 2009. godine do danas.

10 Poduzeća s najvećom tržišnom kapitalizacijom na svijetu

Izvor: Bloomberg, InterCapital analize

Nadalje, zbog same količine dionica koje postoje na tako velikom tržištu, ulagatelji imaju veće šanse pronaći manje poduzeće koje je još neotkriveno od strane drugih investitora te tako uložiti u poduzeće u ranoj fazni njegova postojanja. Jedan primjer takve dionice je Zoom.

Ako Vam je ovaj tekst bio zanimljiv i koristan te želite i u budućnosti čitati slične tekstove s našim osvrtima i analizama dajte nam to do znanja tako što označite da vam se ovaj tekst sviđa, dijelite i komentirajte.

Ako ste zainteresirani za strano trgovanje javite se na:  [email protected] ili +385 1 4825 890

Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe kao promidžbeni sadržaj na temelju podataka dostupnih i poznatih InterCapitalu u trenutku njegove izrade. Sve informacije o InterCapitalu i investicijskim uslugama koje nudimo možete pronaći na web stranici: inter.capital.hr  gdje su dostupne Opće informacije i povezani dokumenti za ulagatelje na hrvatskom jeziku. Informacije su opće naravi i ne daju se na temelju razmatranja posebnih okolnosti svakog pojedinog investitora te nisu pripremljene u skladu sa zakonskim zahtjevima čiji je cilj promicanje neovisnosti investicijskog istraživanja te da ne podliježu nikakvoj zabrani trgovanja prije distribucije investicijskog istraživanja. Budući da svako ulaganje nosi određenu dozu rizika, za svakog je investitora važno individualno procijeniti razinu rizika i realnost povrata nekog ulaganja prije nego li se zaista krene u investiciju. Iznesene informacije i mišljenja daju se isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude. Podaci u ovom blogu temelje se na javno dostupnim informacijama, koje InterCapital smatra pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost.

[1] https://zse.hr/UserDocsImages/reports/ZSE-m-2020-03-UT-HR.zip

[2] http://www.ljse.si/media/Attachments/Statistika/Podatki/Mese%C4%8Dni/2020/LJSE-P-2020-03-01-2020-03-31.pdf

[3] https://www.nyse.com/listings_directory/etf

[4] https://www.nyse.com/listings_directory/etf